24. listopada 2019. u Zagrebu je održana Liderova konferencija „Compliance Officer – uloga i dužnosti“ s ciljem promoviranja Compliancea, odnosno usklađenosti poslovanja s pravilima i procedurama u hrvatskom gospodarstvu.
Kroz predavanja i okrugli stol raspravljalo se o prednostima Compliancea, kao i o izazovima vezanim za usklađenost koja je odnedavno postala imperativ dobrog poslovanja u javnim i državnim tvrtkama.
U sklopu okruglog stola, kao predstavnik IT sektora, govorio je i predsjednik Uprave KING ICT-a Plamenko Barišić.
U uvodnom dijelu Plamenko je istaknuo kako se KING ICT već davno susreo s Complianceom i da je s istim dobro upoznat. „Osnova poslovanja velike većine IT tvrtki su partnerstva s globalnim tvrtkama. Sve one provode Compliance i bitno im je da se i njihovi partneri pridržavaju tih pravila. Zbog partnerstva sa svjetskim tvrtkama, naši IT djelatnici prolaze kroz razne edukacije i polažu ispite kako bi dobili certifikate. Bio je logičan slijed da i mi unutar KING ICT-a uvedemo pravila dobre prakse poslovanja kako bismo mogli poslovati u skladu s regulativom“, istaknuo je Plamenko.
Objasnio je i kako je uvođenje Compliancea utjecalo na buduća poslovanja.
„Imamo kodeks ponašanja, certifikate i politike upravljanja kojih se pridržavamo pa nam je lakše odgovoriti na pitanja kada se nađemo u situaciji u kojoj nešto nije u skladu s pravilima ili procedurama. Usklađenost je ogledalo tvrtke prema van, time možemo zaštititi ne samo naše poslovanje, nego i naše djelatnike. Puno je pozitivnih efekata koje Compliance omogućuje“, rekao je predsjednik Uprave.
Kao jedan od značajnih benefita usklađenosti, Plamenko ističe projekt kojeg je KING ICT ove godine ugovorio s NATO-om u Den Haagu. „Tvrtka KING ICT posjeduje certifikat poslovne sigurnosti što je preduvjet da bi se sklopio ugovor s institucijama kao što je NATO, koji uključuje opsežan postupak provjere usklađenosti tvrtke.“.
Kada govorimo o praksi nepoštivanja usklađenosti u Hrvatskoj, Plamenko naglašava kako je u IT sektoru rad bez ugovora jedan je od ozbiljnijih problema. „Vrlo često u sklopu projekta imamo i poslove održavanja, ali očekuje se da sustavi od kritične važnosti funkcioniraju i bez ugovornog pokrića. No što ako se nešto dogodi – tko je tada odgovoran?“.
Osvrnuo se na nedostatke i probleme koji nisu isključivo vezani uz Compliance, a dotiču se svih nas. To su pitanja vezana uz intelektualno vlasništvo, pitanja vlasništva nad podacima, korištenje Cloud tehnologije i odluku o tome koje podatke trebamo čuvati unutar granica države, a koji smiju biti world wide. Zato je, ističe Plamenko, bitno da se o tome otvoreno govori.
„Uvijek ćemo se rado odazvati na događanja poput ovog kojima je cilj poticati dijalog s ciljem osvješćivanja izazova vezanih uz Compliance“, zaključio je.